Na spomen Žarka Domljana svi se prvo prisjetimo njegovog političkog angažmana kojim je kao prvi predsjednik Hrvatskog sabora snažno obilježio nastanak suvremene Republike Hrvatske. Prethodno je godinama radio u „Leksikografskom zavodu“ gdje se kao povjesničar umjetnosti iskazao kao vrsni leksikograf i glavni urednik Likovne enciklopedije Jugoslavije i Hrvatske likovne enciklopedije. U periodu rada u „Institutu za povijest umjetnosti“ inicirao je i provodio kapitalne projekte kojih su rezultat sintezne edicije nekih od najvažnijih knjiga suvremene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj.
Žarko Domljan je bio i dugogodišnji član našeg Društva, a kao mladi stručnjak se već i prije osnivanja našeg udruženja snažno angažirao na promociji prirodne i kulturne baštine voljenog mu otoka. Zajedno s uglednim likovnjacima Marijom Ujević-Galetović, Hrvojem Šercarom i Antom Pađenom 1969. godine organizirao je i postavio izložbu „Iz umjetničke baštine otoka Silbe, Premude i Oliba“. Ovom izložbom, priređenom u silbenskom župnom magazinu, široj i stručnoj javnosti prezentirana su vrijedna umjetnička djela iz sakralnih zbirki triju župa, kao i najreprezentativniji predmeti i slike iz privatnih zbirki nasljednika silbenskih pomoraca kojima je predočen izniman kulturno-povijesni značaj našeg sela. Na kraju svojeg osvrta o izložbi, napisanom za Narodni list od 23. kolovoza 1969. godine, istaknuo je da će izložba „postići svoju svrhu ako upozori na bogatu kulturnu i umjetničku baštinu ovih otoka i potakne njeno izučavanje i akciju za spašavanje vrijednih umjetnina koje se nalaze u takvom stanju da im je najhitnije potrebna stručna intervencija konzervatora.“ Predavši dokumentaciju o izložbi i njenim eksponatima Konzervatorskom uredu u Zadru, Domljan je zapravo i inicirao snažniji angažman stručnih službi na njihovoj zaštiti i očuvanju.
Izložba je sadržavala i Domljanove fotografije prikaza jedrenjaka s nadgrobnih ploča u Mostiru i crkvi sv. Marka, a reprodukcije ovih, kao i ostalih njegovih fotografija silbenskih starina, ubrzo su i publicirane 1971. g. u ilustrativnom dijelu kapitalne knjige o povijesti našeg otoka – „Pomorstvu Silbe“ Petra Starešine. Treba istaknuti i da su se pojedine njegove fotografije silbenskih motiva tiskale kao razglednice koje su tijekom 70-ih i 80-ih godina promovirale prirodne ljepote našeg otoka.
Svoj je stručni osvrt 2013. g. dao i na suvremena umjetnička ostvarenja silbenske tematike, pa je kao suradnik na recentnoj monografiji o Silbi pisao o skulpturama Marije Ujević-Galetović izloženima u njenoj galeriji, kao i o spomeniku „Jedrilje“ Šime Vulasa.
Žarko Domljan je nadahnutim tekstom popratio i izložbu crteža starih silbenskih ambijenata iz pera Željka Ročića (2012. g.), a njegova se žarka ljubav i briga za Silbu iščitava i u ovim mislima: „U velikoj rijeci vremena pojedinac ne sudjeluje sam po sebi nego samo svojim djelom, onime što je stvorio i namirio drugima. I čini mi se da ne griješim ako u tome vidim dublji smisao i poruku koju nam kroz izložene crteže upućuje autor. Poželimo da Silba sačuva ljepotu svoje baštine i svoje posebnosti i da i ubuduće nalazi svoje zaljubljenike i – svoje pjesnike.“
Silba će zauvijek pamtiti snažnog zaštitnika njene kulture i promicatelja njenih ljepota.
Počivao u miru
